POVIJEST KAO KONSTANTA 

(Tekst prvi put objavljen na  http://www.orbus.be/aktua/2009/aktua2659.htm

Autor teksta mr. Marjan Hajnal, poslao je članak o Šabanu Bajramoviću još 8-mog aprila na dan jevrejskog praznika Pesaha, čijim povodom je postavljena čestitka na ovom linku: http://www.orbus.be/remembers/pesah.htm Tada je Marjan u zavidnom raspoloženju, vjerovatno začinjeno i kojom čašicom dobrog vina, zbog čega sam pomislio da je privatnog karaktera, razlog zbog čega članak tada nije objavljen. Marjan piše:

“Večeras je počeo Pesah. Drugi slave, moji se razišli. Baš dobro, niko mi ne smeta. Sam, uz nezaboravnu i neponovljivu izvedbu Šabana Bajramovića, Gelem, Gelem (himnu svih Roma svijeta, vrti se na vinamp već dvadeseti put i ne dosadi mi), slavim Dan Roma. Velik Narod.”

Autor Marjan Hajnal je dokazani bosanski patriota i kosmopolit, on je, kao i većina filozofa, osjetljiv na svaku nepravdu, čovjeka prema čovjeku, ne libi se o tome javno pisati, čak i onda kada mu to može donijeti i probleme, što pokazuju njegovi pisani radovi na Orbusu. Filozof, pisac, pjesnik, historičar, politolog, kosmopolit, čovjek bez granica, realan, pravednik bez predrasuda i sljedbenik Veda, zna i smije da u čovjeku vidi dobro i otkrije zlo, bilo ko da je dotična individua, i bilo kojem narodu pripadala. U tumačenju surove realnosti, čini to argumentovano na miran i tolerantan način.

(op. ur. S. Čavkić)

Jedna od legendi kaže:

“Nekada davno indijski maharadža je, strahujući za kćerkin život, jer mu je neki vrač rekao da će vojska napasti njegovo kraljevstvo i u potpunosti ga srušiti, dao svoju kćer jedinicu na čuvanje poglavaru Roma. Svoju kćer Ganu maharadža je dao na čuvanje romskom poglavaru jer mu je isti vrač rekao da će vojska biti nemoćna ako napadne Rome. Maharadža je zato pozvao romskog starješinu i povjerio svoju kćerku jedinicu Ganu na čuvanje, te ga je obvezao da je odgaja kao svoju kćerku, da živi sa njegovom obitelji i da nikome ne smije kazati da je Gana maharadžina kćer. Tako je i bilo. Romski starješina Ganu je odgojio unutar svoje obitelji, kao vlastito dijete. Čen, sin vođe romskog plemena i Gana odrasli su kao brat i sestra, te je Čen smatrao Ganu za svoju rođenu sestru. Kada je umro stari romski poglavar, te za novog poglavara Roma proglašen Čen, Romi su prisiljavali Čena da se oženi. Čen to nije želio, te je redom odbijao sve mlade djevojke za udaju, i zaprijetio se je da ako će ga siliti da se oženi, da će se ubiti pošto od svih žena voli jedino svoju sestru Ganu. Kada je majka Čena vidjela kako joj sin pati, odala je tajnu koju je godinama skrivala, te je priznala Čenu da mu lijepa Gana nije uopće sestra već da su je dobili od maharadže na čuvanje. Zaklela je svojeg sina da tajnu mora čuvati jer bi inače osvajači mogli ubiti Ganu zato što je maharadžina kćerka i nasljednica prijestolja. Čen je sačuvao tajnu, ali je ipak oženio lijepu Ganu. Romsko pleme nije odobravalo ženidbu između brata i sestre, te pošto nisu znali istinu, a Čen im je nije smio otkriti osuđivali su brak između brata i sestre. Tim povodom romsko pleme se podijelilo u dva tabora jer nisu priznavali takvog plemenskog vođu koji je oženio vlastitu sestru. U jednom taboru su bili oni koji su Čena u svemu podržavali i koji ga zbog ženidbe i ljubavlju prema Gani nisu osuđivali. U drugom taboru bili su oni koji su ženidbu osudili i koji Čena i njegove sljedbenike protjeraše iz svog tabora, sa indijske zemlje. Veliki plemenski vrač ih je tada prokleo da nikada ne prespavaju dva puta na istom mjestu, da se nikada ne napiju vode dva puta iz istoga bunara, te da istu rijeku nikada ne pregaze dva puta u jednoj godini. Od tada Romi neprekidno lutaju svijetom u potraži za svojom srećom, a izgleda da je navedeno prokletstvo neprekinuto još od davnina.”

Kao i svaka druga, tako i ova legenda o Romima nosi u sebi uzvišenu poruku, s jedne, i tumačenje surove realnosti, s druge strane. Svi narodi imali su svojeg Čena i Ganu, Romea i Juliju, te su sve ljubavi tragično ili sa nekim prokletstvom završavale. Samo poneke bile su sretnog završetka, one koje se događaju u bajkama za djecu.

POVIJEST KAO KONSTANTA

Romi su zagonetan i nepristupačan narod samo za one koji nemaju dovoljno dobre volje da vide, čuju ili pročitaju bar osnovne podatke o njihovoj povijesti. Nažalost, većina ljudi koji svakodnevno prolaze pored svojih sugrađana Roma praveći se da ih ne vide, čak i kada se napregnu da razmišljaju o njihovom postojanju, spremna je da ponovi samo ukorijenjene stereotipe o njihovoj nestalnosti, neciviliziranom načinu života i zatvorenosti prema drugima, to jest razmišljaju da su Romi “neki drugi ljudi”, i to ne neki obični ljudi. Istina je, naravno, sasvim drugačija jer Romi se suštinski razlikuju od slike koju u predrasudama nose njihovi susjedi. Tako moramo napomenuti da je romski narod jedan od najtolerantnijih naroda, jer nikada i nigdje nisu započeli nikakvu ratnu situaciju ili rasnu netrpeljivost. Romi su uvijek željeli na miran i tolerantan način živjeti s drugim narodima.

(prevodi teksta s romskog jezika se razlikuju, kao i izvedbe pjesme)


GELEM,GELEM

(Išao sam, išao)
Išao sam išao dugim putovima
Sretao sam sretne Rome
Ej Romi odakle vi dolazite
Čergama i gladnom djecom?
aaj Romi, aaj djeco
aaj Romi, aaj djecoImao sam i ja veliku obitelj
Ubila ih crna legija,
Čerge sasjekli, i ljude i žene
Među njima i malu djecu
aaj Romi, aaj djeco
aaj Romi, aaj djecoOtvori Bože tvoja crna vrata
Da mogu vidjeti gdje su moji ljudi,
Pa ću ponovo otići dugim putovima
Da mogu hodati sa sretnim Romima
aaj Romi, aaj djeco
aaj Romi, aaj djecoPutov'o sam putevima dugim
i sreo sam sretne naše Rome
Putov'o sam na sve strane
i sreo sam pune sreće RomeO, odrasli Romi, O, mladi Romi
O, odrasli Romi, O, mladi RomiO, Romi , odakle i da ste
Šatorima podignutim kraj puta sretnih
I ja nekad imah porodicu silnu
Al ih poubija crna ta legijaDođite samnom svi Romi sveta
Gdje putevi Romski otvoreni stoje
Jel došlo je vrijeme da ustaju Romi
I uspjećemo kada se zauzmemoO, odrasli Romi, O, mladi Romi
O, odrasli Romi, O, mladi Romi

Putovao sam mnogim cestama i sretao sretne Rome
Putovao sam daleko, širom svijeta i sretao sretne Rome
O romski ljudi, o romska djeco,

O Romi gdje god bili sa svojim šatorima,
Duž sretnih putova.
I ja sam jednom imao veliku obitelj,

ali ih je crna legija umorila

Pođite sa mnom, Romi svijeta
tamo gdje su romski putovi otvoreni
Sada je vrijeme, ustanite, Romi,
uspjet ćemo u našim naporima

O romski ljudi, o romska djeco,
O romski ljudi, o romska djeco.

Đelem, Đelem

Gelem Gelem lungone dromenca, 2x
Maladilem chorore romenca. 2x
Gelem Gelem lungone dromenca,
Maladilem baxtale romenca.

Ooo, romalen,
Ooo, chavralen.

Ala voliv lake kale jakha,
Kaj si gugle sar duj kale drakha.
Ala voliv lake kale jakha,
Kaj si gugle sar duj kale drakha.

Ooo, romalen,
Ooo, chavralen.

Kindem lake lolo dikhlo tursko,
Ni volil man achel latar pusto.
Kindem lake lolo dikhlo tursko, 2X
Ni volil man achel latar pusto. 2X

Ooo, romalen,
Ooo, chavralen


“Slušanje Šabanovih albuma, iskustvo je koje ne samo da ne nudi nikakvu utjehu ili odgovor o “misteriji Šaban”, nego upravo suprotno, još više zbunjuje i postavlja samo nova pitanja: tko je ovaj čovjek i odakle dolazi? – Da, iz Niša, ali kako geografija može objasniti ono što čujemo – odakle ove plemenite, visoko umjetničke pjesme, s romskim tekstovima punim rafiniranih slika i simbolike koja kao da je došla sa Šagalovih platana; odakle mu, iznad svega, takav pjevački stil – ono fraziranje i tehnika, boja i timbar u glasu, kako nastaju, uopće i što to treba da se postane Šaban Bajramović? – Jedno pitanje za drugim, u beskonačnom neodgovorivom nizu.” Djordje Matić, Vreme, 10. 02. 2005

http://www.sabanbajramovic.com/reviews.html

Ukratko:

Rođen u Nišu 16. aprila 1936. godine. Preminuo u bolnici u Nišu: 08.06.2008. u 12:00 h

Prvu ploču snimio je 1964. godine. U karijeri je snimio 20 albuma i oko 50 singlova, a napisao je i komponovao oko 700 pjesama.

Šaban je pjevao Titu u više navrata, nastupao je pred Indirom Gandi.
Poznato je da je njegovu muziku obožavao Stane Dolanc.

Šaban je šeretski znao da kaže: „Džez je limunada, a bluz – to sam ja”.

U Danskoj je nastupao sa Pavarotijem.

Šaban Bajramović bio je najplodniji, najproslavljeniji, najznačajniji romski pjevač, kompozitor i pjesnik na prostorima Balkana.
Rođen u Nišu 16. aprila 1936. godine, prvu ploču snimio je 1964. godine. U karijeri je snimio 20 albuma i oko 50 singlova, a napisao je i komponovao oko 700 pjesama.

U 19. godini je zbog ljubavi pobjegao iz vojske, pa je kao dezerter osuđen na tri godine zatvora na Golom otoku. Pošto je na Vojnom sudu izjavio da niko ne može da ga osudi onoliko koliko on može da izdrži, kazna mu je bila povećana na pet i po godina.

Ni zatvor nije mogao da ugasi nemirni duh muzičara, koji osniva zatvorski džez orkestar. U intervjuima je često izjavljivao da je Goli otok bio njegov “životni univerzitet”. Više od 20 godina bio je na čelu sastava Crna Mamba, a na lični poziv Nehrua i Indire Gandi nastupao je u Indiji, gdje je zvanično proglašen za kralja romske muzike. Njegova izvedba pjesme “Đelem, đelem” izabrana je za himnu svih Roma svijeta. Posljednji album, “Romano raj”, objavljen je prošle godine.

Osim muzike, bavio se i filmom, pa je ostvario manje uloge u filmovima “Nedjeljni ručak” i “Anđeo čuvar” Gorana Paskaljevića, “Gypsy magic” Stoleta Popova i “Crna mačka, bijeli mačor” Emira Kusturice. Bio je oženjen Milicom, s kojom je živio u Nišu i dobio četiri kćerke.
“Moja djeca rasuta su po cijelom svijetu, a to mi predstavlja tužnu inspiraciju za nove melodije” izjavio je svojevremeno umjetnik koji je inspirisao izvođače kao što je Goran Bregović i druge.


Napadnuta udovica Šabana Bajramovića

Selim se iz Niša, strahujem za život

Autor: Branko Janačković | 11.05.2009. – 08:08 (BLIC)

NIŠ – “Uplašena sam i ne osjećam se više bezbjedno. Noću ne spavam, plašim se da izađem na ulicu. Imam namjeru da prodam ovu moju jadnu kućicu i da se odselim iz Niša u neki drugi grad, negdje gdje nema ovolike diskriminacije prema Romima. Šta smo im toliko skrivili, šta imaju toliko protiv mog mrtvog muža” – priča za „Blic” Milica Bajramović, udovica kralja romske muzike Šabana Bajramovića, koja je u petak po podne napadnuta na Trošarinskoj rampi u Nišu.

Prijava i protiv žrtve napada

Načelnik niške policije Zoran Stojanović izjavio je za „Blic” da će biti podnijeta prekršajna prijava protiv osobe koja je, kako je utvrđeno, odgurnula Milicu Bajramović, ali da će i protiv Šabanove udovice biti podnijeta prekršajna prijava, kako je naveo, zbog nepristojnog ponašanja.
– Postoje svjedoci da je Milica Bajramović započela uvredljivu raspravu sa osobama koje su prikupljale peticiju protiv promjene naziva Južni bulevar. Kada je naišao čovjek na biciklu, počela je i njega da vrijeđa nakon čega ju je on odgurnuo, zbog čega će protiv njega biti podnijeta prekršajna prijava. Ali zbog nepristojnog ponašanja prijava će biti podnijeta i protiv Bajramovićeve – kazao je Stojanović za „Blic”.

Milica kaže da je toga dana sa komšinicom pošla kod ljekara kada je primijetila da se kod rampe sakupljaju potpisi. Ona navodi da je okupljene ljude pitala za koju stranku sakupljaju peticiju, a da joj je jedan muškarac odgovorio da se radi o peticiji protiv preimenovanja Južnog bulevara u Bulevar Šabana Bajramovića.
– Odmah je počeo da psuje Šabana najgorim psovkama. Pitala sam ih šta im je skrivio moj mrtvi suprug, ali su počeli i meni da psuju „majku cigansku”. Mnogo sam se uznemirila, počela sam da branim supruga kao što bi svaka žena uradila. Dok smo se mi raspravljali, naišao je jedan muškarac sa Trošarine, star oko 40 godina, i naletio biciklom na mene. Udario me je u nogu. Onda je sišao sa bicikle i rukama počeo da gura bicikl na mene i opet me udario po nozi. Uhvatio me rukama za vrat, udario me pesnicom u grudi, a onda me je izboksovao još dva, tri puta u glavu – priča Milica još uvjek vidno uzbuđena.

Udovica preminulog petača navodi da je policija došla tek poslije 40 minuta i da napadač nije pronađen na adresi na kojoj stanuje, ali da su ga policajci kasnije ipak pronašli. Revoltirana je kasnijim saznanjem da će i protiv nje biti podnijeta prijava za narušavanje javnog reda i mira.
– Zašto i protiv mene kada sam žrtva napada. Osjećam se nezaštićeno. Stvarno sam uplašena jer živim sama. Ćerke su mi u Njemačkoj i Danskoj. Odlazim na spavanje tek kada počinje da sviće, negdje oko 4.30 časova. Ne znam ni kome da se obratim za pomoć i zaštitu. Poslije ovoga što se desilo odseliću se iz Niša, jer ovolika diskriminacija ne postoji nigdje. Sa Šabanom sam proputovala cijelu Evropu. Njemu su ambasadori ruke ljubili, kao da smo iz neke kraljevske porodice. A ovde smo poniženi. Hvala gradu Nišu što je podržao moga supruga. Ja nisam kriva što je grad odlučio da se Južni bulevar nazove Šabanovim imenom. Ako se ne slažu sa tim, neka idu u Skupštinu grada, a ne da mi psuju mrtvog čovjeka. To je van pameti – dodaje Milica.

Inače, predlog da se jedna ulica u Nišu nazove imenom Šabana Bajramovića potekao je od organizatora džez festivala „Nišvil”, nakon čega je gradska komisija za imenovanje predložila da to bude Južni bulevar. Žitelji ove ulice prikupili su peticiju protiv pomene naziva, pravdajući se da bi bili izloženi „finansijskim troškovima prilikom promjene dokumentacije”. NVO organizacije upozorile su da u izjavama pojedinaca ima prizvuka „latentnog rasizma”. Ministarstvo za lokalnu samoupravu je dalo saglasnost da se promjeni ime ulice, a nakon toga je i Skupština grada Niša usvojila konačnu odluku o promjeni naziva Južnog bulevara u Bulevar Šabana Bajramovića. (Izvor: BLIC)


Biografija legende

Šaban Bajramović je rođen 16. aprila 1936. u Nišu.
Nakon bjekstva iz vojske zbog djevojke, 1955. otjeran je na Goli otok, gdje je proveo pet godina.


Prvu ploču snimio je 1964, ukupno je objavio oko 20 LP-jeva i 50 singlova. Vjeruje se da je komponovao više od 650 pjesama. Od prve velike zarade kupio je bijeli „mercedes” i unajmio dva tjelohranitelja. Priča kaže da je ubrzo izgubio „mercedes” na kocki. Magazin „Tajm” ga proglasio za jednog od 10 najvećih bluz pjevača na svetu. Volio je da čita. Tvrdio je da je pročitao oko 20.000 knjiga. Sa svojim sastavom „Crna mamba” obišao je cijeli svijet, a kada je na poziv Nehrua i Indire Gandi nastupio u Indiji, službeno je tamo proglašen kraljem svjetske romske muzike. Snimao je i filmove – sa Goranom Paskaljevićem „Anđeo čuvar” (1987), sa Milanom Jelićem „Nedeljni ručak” (1982), sa Stoletom Popovim „Ciganska magija” (1997). Početkom 2008, zajedno sa Sašom Lošićem Lošom i Skaj Viklerom, snimio je saundtrak za muziku iz serije „Vratiće se rode”. Njegov posljednji album nosi naziv „Privatno”. Preminuo je u nedelju, 8. juna 2008.

12.05.2009.

About bosanac1v

Humanist, publicist

Komentariši

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s