Atif Kujundžić

KULTURU PAMĆENJA GRADA MOSTAR MOŽE BITNO SADRŽAVATI I MALA KNJIGA

* * *
/KIMETA ČAUŠEVIĆ. IZ SEHARE SAFETA ČIŠIĆA. MOSTAR, 2010./
* * *
Osvrnuvši se na nazivlje recenzija književnika Mustafe Smajlovića: Svjedočanstvo koje je ispisala poetska duša i tekst profesorice Jasmine Demirović: Svakom vremenu biljeg su ljudi, došavši potom i do naslova knjige Kimete Čaušević: Iz sehare Safeta Čišića, te njezinoga creda za cjelinu knjige: Tu smo da svjedočimo/ Da kroz svjetlost točimo / Bistri kao dan / Produžimo dalje / Sve dok život traje.
Dođoh i na svoje: Da! Čovjek je vrijeme! Vrijeme je ljudska kategorija i postoji kao trajanje i istrajavanje čovjekovo! Inače vrijeme je svevrijeme ili potpuna vanvremenost za čovjeka. Ako je neoznačeno čovjekovim otkucajem srca, vrijeme ne postoji. Čovjek u knjizi postaje dijelom tog neuhvatljivog svevremena ili vremena po sebi i tako i sam vanvremen. To i biva opcijom i ključem koji nam danas i ovdje omogućava da progovorimo o ovoj, samo naizgled – nevelikoj knjizi, o ovoj ovdje sada već vremešnoj dami – Kimeti Čaušević kao autorici i rahmetli Safetu Čišiću kao jednom među vašim/našim prvim sugrađanima.
Nije da ne znamo ko je Safet Čišić, ali ne znamo to kao Kimeta i vi. Zato sam zahvalan za pruženu priliku i ukazano povjerenje, za potsjećanje na sjajnu energiju i inteligenciju tog čovjeka koji nije više među živima, ali, koji vanvremeno živi u Kimetinoj knjizi, Mostaru, mostarskoj kulturi i brojnim Mostarcima, te nama koji ga se na bilo koji način sjećamo.

* * *
To je već dokazom kako je riječ o Safetu Čišiću kao izuzetnom čovjeku za ovaj grad i bh. kulturu općenito. Da je punih 20 godina bio samo direktor mostarskog Pozorišta, to bi bilo uistinu puno. Jer, pozorišni ljudi će se složiti kako nema tehnočoški složenijeg proizvoda i djela od teatarske predstave, a čovjek komoliciranijeg zadatka od glumačke ili redateljske uloge. Safet je čovjek izuzetne inventivno-kreativne otvorenosti i energije, zato je imao je značajnog udjela u cjelokupnom kulturnom životu jednog od najljepših gradova na cijelom svijetu.
Ne može se reći da društvo nije primjećivalo značaj angažiranja Safeta Čišića jer mu je davalo najviša odličja za postignute rezultate u kulturi i više nego u desetak navrata, ali, knjige su nešto posebno. Zato ponadajmo se da će knjiga Kimete Čaušević pokrenuti nadležne ljude i transformirati se u dostojnu monografiju kao iscrpno djelo o ovom sjajnom čovjeku. Valja imati u vidu da smo mi narod sa krupnim problemima u domenu kulture pamćenja i tako osobnog identiteta, a knjige zauvijek čuvaju dragocjene intencije.
Da je drugačije monografija o Safetu Čišiću već bi postojala i svojim postojanjem predstavljala ne samo prepreku zaboravu, već i brojnim poteškoćama na koje nailaze Narodno pozorište i kultura grada Mostar, te poticala dragocjene pozitivne promjene.

* * *
Naša plemenita Kimeta Čaušević posvetila je više nego desetljeće svoga života upornom nastojanju da zabilježi što više riječi Safeta Čišića. Kimeta je oduvijek znala stvarnu vrijednost tog Čovjeka, njegovoga angažiranja, procesa mišljenja, zapažanja, kritičkih ocjena. Bilježeći osobni pjesnički refleks prema svijetu u svojim knjigama, noseći svoju melankoliju kao obilježje osobnog doživljaja svijeta, Kimeta je nastojala zabilježiti i sjetu Safeta Čišića zbog stanja stvari u Mostaru, ali i općenito. Tako će u svakoj narednoj knjizi o Safetu Čišiću, a takvih knjiga će biti radi vječnosti koju rahmetlija zaslužuje, jer Mostar je grad koji ima dušu i brojne autore velike snage. Akobogda.
Safet Čišić je Mostarac i Mostarcima bez ikakve sumnje važan i drag, ali njihova komunikacija nije nikad izlazila iz okvira čisto dobrih komšijskih odnosa koji podrazumijevaju puku međusobnu otvorenost i dobrohotnost, krajnje međusobno odobravanje i međusobno podržavanje. Ali, ništa više. Safet Čišić je mogao još 100 godina na isti način raditi, biti naš, bolovati i razmišljati o svome gradu, u tih 100 godina mogao je stotinu puta umrijeti uvijek bi imao skoro u dlaku istu dženazu. I, ne bi dobio nikakvo drugo obilježje osim uobičajenih nišana. Ta činjenica je bolna istina s kojom se kao noćnom morom nosi Kimeta Čaušević. Moje je skromno mišljenje, kako to nije dovoljno i kako je potrebno baš na tom mjestu da se mijenjamo, e da bi nam i dragi Bog, bio više na pomoći.

* * *
Poslije riječi Autorice, Kimeta je svoju knjigu organizirala u sljedeće cjeline: II – Safet Čišić i Narodno pozorište Mostar, III – To je bilo zlatno doba Narodnog pozorišta Mostar – riječ Salka Šarića izuzetne osobe i doista izgrađenog autora za djela monografskog tipa u gradu Mostar, IV – O djelovanju Safeta Čišića u Narodnom pozorištu Mostar – riječ dr. Josipa Lešića, V – Safetove velike ljubavi, VI – o porodici Čišić, riječ Fazlije Alikalfića i gradonačelnika Mostara, VII – Kako je Safet doživio rušenje Starog Mosta / s opisom Starog Mosta – prema Medžaziju i još jednim Čišićem na kormilu /, VIII – Safetova riječ o ocu Muhamedu koji je imao sedam sestara, Ni ramazani nisu više ono što su bili, Loše predodžbe o nama Muslimanima, U Europu je ljubav kupanja došla s Istoka – Dr. Lujo Tahller, Štamparija Kalajdžić, O redatelju Želimiru Oreškoviću, Mjenice života; IX – Žene strankinje u Mostaru, Mehmed i Žana Čišić, Umjetnička galerija BiH – Azra Begić; X – Žene Mostarke u Australiji; XI – Fenomen žene, Safet o fenomenu žene, O kćerki Osmana Nuri Hadžića, Ja ću te nagraditi, Šta ona ima da se pita, Da li je to strah, Žene se obezobrazile, Zrno bisera; XII – Marija Crnobori u Mostaru; Bisera, Olga Jasmina Vukotić, O Hadžiji Hadžibajramović, Još jedno sjećanje o Pozorištu, O operi Mili glasi, O operi Đerdan, XIII – Raza i Džemal Bijedić, Džemino djelo, Osnivanje Univerziteta Džemal Bijedić, Povelja Kulina Bana, XIV – O Karlu Afanu de Rivera, Izložba u Ljubljani, Zašto sam ostao sam?, XV – Mostarska nedjelja u Beogradu, Arhitekta Bogdan Bogdanović /Moram reći, koji je prije neki dan umro u Austriji/ u Mostaru, Mostar je prvi donio povelju, Petnaestogodišnjica oslobođenja Mostara, Konkurs za idejni projekat Šehitluci, XVI – Hrabrost Bošnjaka Husage Čišića, XVII – Bosanski kuhar i rječnik, Upotreba slova H, Sterijina Nagrada; XVIII – O porodici Slipičević, XIX – U školskim klupama, Ratna siročad iz II svjetskog rata, O slikaru Salki Pezi; XX – Na zadatku 1944. godine, Hodža nije postio, U Sopiljima kod Nevesinja, Ratni profiter u Dubrovniku, Čuveki okulista dr. Nešić u Beogradu, Kod dr. Zimala u Zagrebu, U odmaralištu Otokar Keršovani Opatija, Kod dr. Filipovića u Rijeci; XXI – O Skenderu Kulenoviću, Skender, Hugo Klajn i Nušićeva Protekcija, Ponornica – pjesnički svijet Skendera Kulenovića, Skenderova supruga Vera Crvenčanin, Hoće Skenderovu Majku Knežopoljku, a neće Skendera, Zadatak CKSK, Vera Crvenčanin- pristanak da BiH ima pravo na autorsa djela Skendera Kulenovića,O Hamzi Humi, Bijeli smijeh u mostarskoj noći – Čedo Kisić; XXII – O Zuki Džumhuru, Zuko u Stocu, Zukine šale; XXIII – O Ivi Andriću, O Ali-paši Rizvanbegoviću. O ing. Osmanu Piriji; XXIV – O Iliji Jakovljeviću; XXV – I nečija smrt može biti od koristi, Teško se probijala muzička umjetnost; O Muameru Kulukčiji, Jeka čarobne frule, O Melihi Kulukčiji, Karlo Malaček – mostarski Stradivari; XXVI – Safetova sjećanja, Kongres glumaca Jugoslavije, O Milanu Gavriću, Projekat za izgradnju Doma kulture na Rondou. Đorđe Bovan i Pozorište lutaka, O Anti Vicanu, Ljubo Šantić me posjetio, Kad magarca zovu u svatove; XXVII – O Ahmetu Obradoviću; XXVIII – O slikarima: Jusi Nikšiću i Mustafi Ici Voljevici; XXIX – O slikarima – braća Tikveša; XXX – O skakačima sa Starog mosta; XXXI – Mirza Muštović i knjiga Neosvojiva tvrđava, O Avdi Humi, Sjećanje na vlastiti život – Fadila Čustović, Društveni doprinos dr. nede Zeca, Dr. Nedo Zec i dr. Horović, Žuti bedž, Prva pisma i pakete na Lijevu stranu nosio Zoran Mandelbaum, Posjeta dr. Svetlane Zec, Spomen Jevrejima; XXXII – Obnovljeno devastirano Narodno pozorište; XXXIII – Da sunđer padne sa rafe ubio bi me, Ravnodušnost. Hommage Safetu Čišiću; XXXIV – Kad kuća – odnosno stan bude gotov, šta onda; Drugi put protjeran, Povelja Kulina Bana; XXXV – grijalice i deke od prof. Alije Bijavice, Tranzistor vrijedan zlata, TV prijemnik od rodice Dike Rebac.

* * *
Postoje ljudi koji kao da nisu od ovoga svijeta, dođu i prožive život ne odstupajući od svoje misije. Ustvari, mogli bismo na tom mjestu shvatiti kako niko od nas nije od ovoga svijeta, jer svi dođemo i odemo. Niko nije došao da potraje zauvijek. Treba se znati nasloniti na Vječnost da bi se koliko toliko potrajalo duže od života, koji je bolan i kratak. Neki ljudi to znaju pa potraju, umjenost je najsličnija Vječnosti. Neki ljudi toliko misle o sebi da sve drugo zaboravljaju, a iza njih ni trag ne ostane.
Safet Čišć, rahmetli, znao je više modela opstajanja i trajanja, i deset godina poslije fizičke smrti živ je itekako u nama živima koji ga pamtimo, u djelima kojima je dao sebe, u knjizi koju promoviramo, a koju je napisala naša plemenita i vrijedna Kimeta Čaušević shvatajući sve naprijed rečeno.

* * *
Kimeta Čaušević prošla je kroz život Safeta Čišića – Safetom Čišićem samim, njegovim riječima, mislima i sjećanjima, njegovim mišljenjem o bezbroj pojedinosti njegovoga života, kulturnih i društvenih pojava, suvremenika i njihovih djela, mjesta, uloge, značaja i utjecaja. Ustvari, Kimeta Čaušević je učinila ono najbolje što je mogla sa svojim sugovornikom! Jer, riječ je o čovjeku snažnoga dara i pamćenja, uistinu velikog obrazovanja, nevjerojatnog životnog isklustva, jezgrovite misli i nevjerojatne pronicljivosti, pa je najbolja opcija i bila doslovno zapisati njegove riječi. Kimeta je to učinila i dobila je jedinstvenu knjigu, baš kao dobar Safetov portret ili još bolje: njegov otisak prsta. Safetova misao i pamćenje prava su riznica svega što jesu Mostar i njegovi ljudi, mostarska kultura i Mostar u kulturi općenito.

* * *

Srpnja, anno Domini, 2010. a. k.

Advertisements

Komentariši

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s