Marjan Hajnal

KULT DRVETA

 IKK_1

Kao dio Intifade, arapskog otpora naseljavanju Jevreja, često su podsticani sinhronizovani požari u raznim dijelovima zemlje. Jedan od onih teških, s katastrofalnim posljedicama, nastao je neželjeno. 1995. godine mladi Arapin iz Abu Goša bacio je tinjajući lug, jakim vjetrom razjarena vatra se prenijela na šumu. Izgorio je najstariji kibuc, Qirjat Anavim, a ugrožena je bila Bet-Nekofa, obližnje naselje pionira-useljenika iz prve Jugoslavije (nastale 1918.), s njihovim sinovima, unucima, praunucima. Jedan od njih pričao je kako su ih uz svu nevolju i strah od poludjele vatrene stihije spašavali helikopteri-kanaderi koji su uzimali smrdljivu vodu iz najbližeg jezerca, otvorene akumulacione deponije fekalnih voda. Spašeni su od vatre, ali su im kuće i vrtovi mjesecima smrdjeli – po čovjeku.

KKI_7.png

Prema nepisanoj tradiciji zemlja pripada onome ko na njoj posadi drvo. Osim iz nepažnje i nebrige, šume često gore i zbog ove tradicije. Arapi nisu mogli prihvatiti da doseljenici gdje god se pojave sade drveće, te su sjekli nova stabla, ili ih spaljivali, posebno u početku osnivanja obnovljene jevrejske države. Pet momaka je platilo životom svoj entuzijazam tokom akcije pošumljavanja. Ubili su ih, iako se radilo o neplodnoj kamenenitoj goleti, kakvih najviše ima u središnjem pojasu Izraela.

Čitav Levant nekad je bio poznat po kedrovini, međutim, kako su koji zavojevači stizali, tako je nestajalo to prelijepo drvo, sačuvano u manjem broju još samo u visokom libanskom gorju. Kedar (cedrus libani) simbol je Libana i pojavljuje se i na nacionalnoj zastavi i grbu te zemlje.

IKK_2

U Izraelu je, simbolično, posađeno 6.000.000 borova. Nažalost, zbog klime i sastava tla, kanadski bor nije dugovječno drvo. Za bukvu, jasen, grab, brezu, kesten, lipu, osim možda u botaničkim baštama s posebnim uslovima, Izraelci skoro da i ne znaju. Imaju neku vrstu topole i eukaliptus za koje je utvrđeno da suviše narušavaju okolinu i najavljene su sječe gajeva tog drveća. Zato lijepo uspijevaju vinova loza i egzotične tropske voćke, mango, papaja, kivi, padžoja, a na sjeveru ima plantaža breskvi, kajsija, i u nešto manjoj mjeri uzgajaju se trešnje, dunje, šljive. Po agrumima Izrael je poznat. Jabuka, badem i orah su česte kulture u središnjem pojasu.

U Izraelu se slavi Praznik drveta, Tubišvat, kada mnogi poštovaoci prirode organiziraju sadnju novih stabala i pošumljavanje u požarima stradalih šumskih kompleksa. Drvo za industrijsku preradu mahom se uvozi iz Finske i zemalja bivše Jugoslavije. Tek u posljednje vrijeme vrši se reciklaža starog papira, ali u nedovoljnoj mjeri, te se i dalje za proizvodnju papira i kartona neracionalno koriste ogromne količine drvene mase. Općenito gledano, ekološka kultura sporo se razvija, u nekim segmentima čak i nazaduje. Za planetu Zemlju nije bitno na kojem njenom dijelu je nastala praznina stvorena paljevinom ili sječom stabala. Šteta je uvijek neprocjenjiva za eko-sistem.

KKI_9.png

Prihvatali, ili ne, postojanje, ulogu i voditeljstvo Tvorca Univerzuma, sasvim je za očekivati da će nam pri prelasku praga u onovremenost, pored ostalih, biti postavljeno i pitanje koliko smo drveća posadili, a otkriće nam se i koliko smo ih uništili. Ako je već neizbježna ovisnost o upotrebi drveta, moglo bi se bar odati duboko, iskreno i stameno poštovanje svetosti svakog drveta, a posebno onog koje nas hrani i bez kojeg bi život bio nezamisliv. Nije slučajno što se mitska predaja saznanju i tajni života vezuje za pojam drveta (Drvo Spoznaje i Drvo Života). Svoje rodoslove ljudi po navici vješaju o “grane porodičnog stabla”.

Hristovo ime je utemeljeno u melankolično-optimističkoj drevnoj sagi o novogodišnjoj jelki, ili božičnom drvetu, čija zimzelenost simbolizira povratak, vaskrsnuće, mir, blaženstvo, blagoslov, vjeru, nadu, praštanje, ljubav, neuništivu vječitost carstva plemenitih duša.

U Indiji je drvo tulasi-devi božanstvo. Od tulasija se prave kuglice za ogrlice vaišnava i njihove brojanice za mantranje (u jednoj brojanici, džapi, ima tačno 108 kuglica).

U šamanizmu i voodoo religiji drvo je nezamjenljiv materijal za izradu totema.

Kao i svuda duž mediteranskog priobalja, od kultivisanog drveća najrasprostranjenija je maslina. Maslinarstvo je bilo i ostalo težak, zahtjevan, ali omiljen zanat. U potrošnji maslinovog ulja Jevreji zaostaju za Arapima, kojima je to često jedini izvor prihoda. Nažalost, ni svijest mnogih Izraelaca nije na visokom nivou, zbog nerazumnog odnosa jednih i drugih i zbog iracionalnih motiva, u cijenu rata nerijetko ulaze i porušeni ili spaljeni maslinjaci u posjedu Arapa.

(Detaljnije pogledati: http://www.orbus.be/mario/PALESTINSKA_GUERNICA.pdf)

KKI_5

IKK_4

MASLINA

(Kraljica)

Hlad

Plod

Ulje

Mir

Sve nesebično daješ

Ne tražiš ništa

O , drvo drevno !

Kada bi znalo da govoriš i svjedočiš !

Sa strahopoštovanjem

Dodirujem koru tvoga stabla

Čini nam se

Da si samo nijemi putnik

Kroz tiho i usporeno vrijeme

Ali svi koji kušasmo tvoje sokove

Ili ako na šahovskoj ploči igrasmo se

Figurama stvorenim od tvoga tijela

Da li smo osjetili čudesnu moć

Nesagorljivog nadanja

Na putu od vatre

Do pobjede

Slavne

Dok

O porazima

Vjerno , ćutke

Tisućljetne čuvaš naše tajne

KKI_6.png

KKI_8.png

IKK_3

***

Vandalizam u ime “znanosti”:

http://www.dnevno.hr/ekalendar/na-danasnji-dan/63911-posjeceno-najstarije-drvo-na-svijetu-1964.html

***

Najdeblje drvo na svijetu čempres Montezuma raste u Meksiku  (promjer 11,3 m; opseg 58 m)

KKI_11

KKI_11.png

.

About bosanac1v

Humanist, publicist

Komentariši

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s