Vjekovno porijeklo stećaka

.

http://www.bosnian-pyramid.org/journal/2012/10/21/vijekovno-porijeklo-steaka-bosanskihrvatski.html

.

Staroeuropski zavjetni oltar; 5.000 pne

Predgovor

Bio je vrlo sunčan dan, kada sam nakon dugih sati provedenih u iskopavanju, tokom moje prve godine rada sa Arheološkom Fondacijom u „Bosanskoj dolini piramida“, u augustu 2010.godine po prvi put susreo istraživača Nenada Djurdjevića. Bio sam posebno iznenađen njegovom pojavom i karakterom. Vozio je mene i moje kolege u posjet okolnim lokacijama i područjima u blizini Visokog, koje nikada ne bismo imali priliku vidjeti bez njega kao vodiča. Od tada traje naš blizak prijateljski i radni odnos, u kojem razmjenjujemo naša međusobna istraživanja i mišljenja. Osjetio sam da će njegov telefonski poziv u februaru 2012.godine drastično promijeniti moju viziju i razumijevanje povijesti o baštini Bosne i Hercegovine i Balkana. Razgovarali smo o studiji koju imate priliku ovdje pročitati: skrivena i zaboravljena istina o fenomenu stećaka i njihovom porijeklu. Moram mu se zahvaliti na tome što sam bio jedan od prvih koji su ovaj rad pročitali.

Tokom naših razgovora, dok je Nenad Djurdjević pisao ovaj rad, rekao mi je jednu jednostavnu činjenicu, koju moram da spomenem u ovom predgovoru. Logika je šokantno izravna i vrlo teško ju je poreći. Čitajući ovu studiju, vidjet ćete da su se arheološki dokazi o drevnim stećcima rodili tek nedavno, tokom posljednjih nekoliko desetljeća. Budući da ti dokazi datiraju od 6.-og do 3.-eg tisućljeća p.n.e., razumljivo je da je bilo teško srednjevjekovnim kulturama na Balkanu imati izravan pristup do njih, stoga logično objašnjenje može biti samo jedno. Ako se uticaj za izgradnju stećaka ne može pratiti u novije vrijeme, onda se porijeklo tog arheološkog i arhitektonskog fenomena mora tražiti u najdaljoj prošlosti, da bismo konačno dobili odgovor.

Može se tvrditi da tradicija čuva znanje, da i danas na Balkanu (i u cijeloj Europi i mnogo dalje od njenih granica), mnogi ljudi održavaju običaje koji su izgubili svoje korijene u prošlosti. Moglo bi se prosuditi da naš saksagezimalni sustav, naša rotacija godišnjih odmora, pa čak i naša osnovna kulturna pozadina nikad nije drastično promijenila i nikad nije bila uništena, ali nasuprot svemu ipak još vjerujem da se ovi slučajevi ne uklapaju kao primjeri protiv proučavanja Nenada Djurdjevića.

Razlog tome, kao što je ovdje čisto i dobro prezentirano, je to da se radi točnije o znanju koje je izgubljeno, koje su ljudi prigušili u tradicije, kraljevi umanjivali a Crkve demantirale, koje sada napokon ponovno otkrivamo u svojoj primitivnoj suštini. Filozofsko shvaćanje koje su naši preci imali od samog Kosmosa doista je očuvano u svojim temeljima, a priča koju nam stećci pričaju danas, zahvaljujući ovoj novoj interpretaciji, govori nam kako ti spomenici nisu nastali iz nejasnih tradicija ponovno pisanim ili da su tek tako nekako preživjeli preko 7000 godina.

Nenad Djurdjević nam ovdje predstavlja rezultate dugih godina svog istraživanja, dokaze da stećci u sebi nose poruku o velikoj i dubokoj svijesti o našoj duši, našem svijetu i našem Kosmosu, poruku koja je dugo vremena bila izgubljena i koja je napokon ponovno otkrivena da je podijelimo.

BA. Dr. Riccardo L. Brett.

Dodatni prilog.

Arhitektonski prikazi staroeuropskih zavjetnih oltara (a – b – e) koji su odraz pokazanih primjera stećaka koje nalazimo u Bosni i Hercegovini (c – d). 

Primjer stećaka iz Fojnice u obliku kuća, tj. staroeuropskih svetišta. Kružni otvori (prozori) su tipičan arhitektonski element staroeuropske kulture.

Nezavisni istraživač Nenad M. Djurdjević, Fojnica, Bosna, 2012.

Advertisements

Komentariši

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s