Vatroslav Miloš

Krajem rujna navršit će se 75 godina od smrti Waltera Benjamina u izbjeglištvu na francusko-španjolskoj granici

http://www.impulsportal.net/index.php/kolumne/drustvo/812-biti-nigdje

Walter Benjamin

Walter Benjamin

U jeku aktualne izbjegličke krize, a koja i u lokalnim medijima i u lokalnim političarima izaziva paniku i strah, valja podsjetiti da je Walter Benjamin, jedan o najvažnijih modernističkih filozofa i teoretičara kulture, sebi oduzeo život u trenutku očaja, bez nade da će preko granice naći sigurnost i život.

Nakon uspona nacizma u Njemačkoj, Benjamin je osam godina proveo u izbjeglištvu, uglavnom u Španjolskoj i Francuskoj, promijenivši pritom 28 adresa, da bi nakon poraza Francuske u lipnju 1940. krenuo prema Portugalu odakle je, s vizom koju mu je pomogao ishoditi Max Horkheimer, trebao otputovati u SAD. Zajedno s fotografkinjom Henny Gurland, njenim sinom Josephom i Lisom Fittko, planinskim je prijevojem krenuo pješke prema pograničnom gradiću Portbouu, no fašistička je Španjolska ukinula tranzitne vize preko svog teritorija i naredila da se izbjeglice predaju francuskim vlastima, a Benjamin je, svjestan da tamo odakle je došao za njega više ne postoji, 25. rujna popio smrtonosnu dozu morfija. Sljedećeg dana granica je otvorena i grupa s kojom putovao uspjela je stići do Lisabona, a nekoliko mjeseci kasnije Hannah Arendt prešla je istu granicu noseći sa sobom Benjaminov posljednji rukopis, “Über den Begriff der Geschichte” (Historijsko-filozofske teze).

“Bio je apsolutno neusporediv, jedan od onih koje nije moguće klasificirati”, zapisala je svojedobno Hannah Arendt i, ustinu, teško se s time ne složiti, uzevši u obzir da su Benjaminovi kritički interesi sezali od romantičke njemačke drame preko epskog kazališta i modernističke književnosti do marksizma, flanerizma, estetičkih problema umjetnosti u doba tehničkog napretka.

Njegova ostavština, svojevrsni “arhiv”, sastoji se od “različitih artefakata, uglavnom fotografija, tektsualnih fragmenata i crteža koji predstavljaju iskustva, ideje i nade koje je Benjamin pritom entuzijastično arhivirao, sistematizirao i analizirao”, a uredili su ga Ursula Marx, Gudrun Schwarz, Michael Schwarz i Erdmut Wizisla i za njemačko izdanje pripremili 2006. godine kao Walter Benjamins Archive: Bilder, Texte und Zeichen. Godinu dana kasnije Verso je objavio prvo englesko izdanje, a sada i drugo, džepno izdanje.

“Potpuna neizvjesnost nadolazećih dana, nadolazećih sati, ono je što upravlja mojim postojanjem već niz tjedana”, zapisao je Benjamin u svom posljednjem pismu Theodoru Adornu, a to je isto što svi oni koji se ovih dana probijaju kroz konfuziju granica, jezika, birokracije, nepoznatih željezničkih stanica i poljskih puteva pokušavaju nadvladati.

Izvor: kulturpunkt

Advertisements

Komentariši

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s