“Kraj tanana šadrvana “- bosanska sevdalinka koju je napisao Nijemac 

http://www.bhsavez.org/portal/index.php?option=com_k2&view=item&id=431%3Akraj-tanana-sadrvana-sevdalinka-koju-je-napisao-nijemac

Profesora Dževada Karahasana pamtim po čudesnom završetku jedne kolumne u “Oslobodjenju”, negdje na početku rata u Sarajevu, koja je bila upućena svima i sadržavala neslućenu ironiju sudbine koja nas je zadesila: “Srešćemo se kod Pozorišta u 5 sati po završetku rata!”

Nismo se sreli odmah poslije rata, ali smo se sreli putem ekrana i gostovanja prof. Karahasana na televiziji za nekih od mojih bezbrojnih i dvocifrenih posjeta Sarajevu!

Profesor Karahasan je danas ugledni profesor na Sveučilištu u Grazu, odličan poznavalac njemačkog jezika i literature njemačkog govornog područja (Njemačke, Austrije, Švicarske ), ali je i dobitnik mnogih evropskih priznanja i nagrada. Jedna od njih je i visokoprestižna nagrada “Heinrich Heine”, koja mu je prošle godine dodijeljena u Teatru Savoy u njemačkom Dusseldorfu, gradu u kojem je i rođen čuveni njemački poeta Heine!

Nagrada za gosp. Karahasana, kako sam kaže, ima veliki značaj, a jedan je svakako i sevdalinka “Azra” ili “Kraj tanana šadrvana”, pod kojim imenom se izvodi kod nas u Bosni i Hercegovini.

Veliki Heinrich Heine poklonio je Bosni i Hercegovini jednu od najljepših sevdalinki. Iako je mnogi pjevaju i slušaju, tek rijetki znaju ko ju je napisao!

“Kraj tanana šadrvana”, uz razigrani žubor vode, smještena je radnja o neuzvraćenoj i nemogućoj ljubavi roba, El-Muhameda, “sultanovoj kćerki miloj”. Ostali smrtnici bi, iako bi se zaljubili u sultanovu kćer, preboljeli tu ljubav bez perspektive, ali za Muhameda to nije bilo moguće. Ljubav i smrt su za njega bili jedno!

Problem je u njegovom porijeklu, ili kako bismo mi danas rekli “klasnom statusu”, a o literarnim izvorima i nastanku pjesme profesor, književnik, esejist i dramaturg Dževad Karahasan kaže: “Jedna od najljepših ljubavnih legendi na islamskom Orijentu je legenda o narodu i plemenu Uzrita ( Azra ). Oni vole tako snažno da tu ljubav ne mogu izdržati ! Slabo ljudsko tijelo tu ljubav, tako silnu, bitnu i moćnu -ne može podnijeti!  To je čudesan motiv koji je Heine-a inspirirao da napiše tu pjesmu”

 Melankonični melos i stihovi o tragičnoj i strasnoj ljubavi generacijama su “bacali” u sevdah Bosance i Hercegovce i brojne poklonike sevdalinke sa prostora bivše Jugoslavije. Ali, kako rekoh, većina ljubitelja ove pjesme, a vjerovatno i neki njeni izvođači- nisu znali da ju je napisao slavni njemački poeta Heinrich Heine ( 1797-1856 ), ali i jedan od najvećih pisaca u povijesti evropske i svjetske književnosti, a njen originalni naslov je “Der Asra”.

Pjesma je vjerovatno nastala 1845.ili 1846. god. u Parizu. Tada je Heine već dugo bio u Francuskoj. Kod Heine-a je Orijent predstavljao mjesto sretnih i nesretnih, jednostavnih i rafiniranih osjećaja. No, zagonetno je kako je ” Der Asra” postala sevdalinka, jer još nije pouzdano utvrđena činjenica o tome ko je prvi preveo ovu pjesmu na jezike naroda u Bosni i Hercegovini. Ne zna se da li je u Bosnu dosla zahvaljujući prijevodu Safvet-bega Bašagića ili Alekse Šantića. No, najbliže istini je da ju je u ovoj verziji preveo Safvet-beg Bašagić.

“Ova pjesma u bosanskoj kulturi postaje domaća sevdalinka. Koliko god je ona Heineova, toliko je i naša. Možete li zamisliti Bosanca da makar jednom nije razbio čašu slušajući sevdalinku sa Heineovim stihovima”, ističe prof. Karahasan.

Za mnoge su ovu pjesmu najbolje izvodili poznati interpretatori sevdaha Himzo Polovina i Zaim Imamović. Pored njih, Heineove stihove su muzički obrađivali i pjevali i brojni orkestri i pjevači poput Hanke Paldum, Emine Zećaj i Ibrice Jusića, a u najnovijim verzijama i u jazz izdanju “Sarajevo jazz Guerille” i u osobnoj izvedbi Damira Imamovića. Hanka Paldum je jedna od malobrojnih što ih je otpjevala na izvornom jeziku- njemačkom ! Također, jedan od najpopularnijih i najurbanijih bendova u bivšoj Jugoslaviji je dobio naziv “Azra”, a Johnny Štulić je istoimenu pjesmu uvrstio i u album “Balkanska rapsodija” i ni manje ni više, i novorođenoj kćerki dao ime Azra!!

Bosancima i Hercegovcima, koji su ovdje da ostanu, i čija nostalgija sa godinama postaje sve suptilnija i čiji “žal za sevdahom i mladošću udara u svaki damar duše”, preostaje da urade isto kao i prof. Dževad Karahasan, koji je na dodjelu nagrade “Heinrich Heine” u Dusseldorfu došao sa CD-om “Kraj tanana šadrvana” (ali i njemačkom verzijom “Der Asra” ) i u zahvalnici za dodijeljenu mu nagradu, između ostalog rekao: “Nagrada mi znači mnogo. Znači mi i zato što sam prvi autor izvan njemačkog govornog područja koji je dobio ovo veliko priznanje. Uostalom, znači mi i zbog toga što je Heinrich Heine dio i moje narodne kulture!”

 Priredila: Saida Bahtijarević-Bekić

Kraj tanahna šadrvana
Kraj tanahna šadrvana

gdje žubori voda živa,

svakog dana šetala se

sultanova kćerka mila.

Svakog dana jedno ropče

stajalo kraj šadrvana,

kako vr'jeme prolazilo,

ropče blijeđe, blijeđe bilo.

Jednog dana pitala ga

sultanova kćerka draga:

“Kazuj, robe, odakle si,

iz plemena kojega si?”

“Ja se zovem El Muhammed,

iz plemena starih Azra,

što za ljubav život gube

i umiru kada ljube!”

Der Asra

Täglich ging die wunderschöne

Sultantochter auf und nieder

um die Abendzeit am Springbrunn,

wo die weißen Wasser plätschern.

Täglich stand der junge Sklave

um die Abendzeit am Springbrunn,

wo die weißen Wasser plätschern,

täglich ward er bleich und bleicher.

Eines Abends trat die Fürstin

auf ihn zu mit raschen Worten:

»Deinen Namen will ich wissen,

deine Heimath, deine Sippschaft.«

.

Und der Sklave sprach: »Ich heiße Mahomet

und bin aus Yemen,

und mein Stamm sind jene Asra,

welche sterben, wenn sie lieben.

 ______________________________

AUTOR BLOGA:

Od našeg poznatog sevdalinkologa (moja kovanica koju je on sa osmijehom prihvatio) Vehida Gunića, čuo sam da je kompoziciju na stihove Heinricha Heinea komponovao Artur Rubinštajn. Dva njemačka Jevrejina inspirisana bosanskom duševnošću. Ne bez ponosa ističem da mi je Heinrich Heine u bliskom srodstvu u što sam se uvjerio proučavanjem povijesti i geneze prezimena i genealogije porodične loze. A od svih verzija poznate pjesme jednu uvijek izdvajam na koju sam ukazao g-dinu Guniću u toku jednog ugodnog druženja uz obalu Željeznice interpretaciju koju ni on sam nije poznavao, ali smo se složili da je izvedena čistom dušom i srcem, makar amaterski zvučalo). Za mene najiskrenija i najbolja koju sam čuo: https://www.youtube.com/watch?v=uGaN-eCxzU8

 

Advertisements

Komentariši

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s