Marjan Hajnal

untitled

Jerušalaim, El Kuds (Grad mira, Sveti grad)

(Tekst iz nedovršene knjige “Kontrasti Izraela”)

Inostrani turisti vole doći do obala Crvenog mora (Ejlat), Kinereta, zovu ga i Galilejsko i Genizaretsko more (Tiberijas, Kibuc Ein-Gev, Kfar-Nahum/Kapernaum, Gora blagoslova), Mrtvog mora (Kumran, Masada, kibuc Ein Gedi), nastoje posjetiti Nazaret, Bet-Lehem, Cfat, Bet-Ša’an, popeti se na Goru Tabor, nešto rjeđe se zapute do Golana. Mlađima je atraktivan Tel-Aviv, ostali vole doživjeti boje Negeva. No, svi nastoje stići u Jerusalim.

U znaku nemira i oluja, u vječitom pokretu, zemaljski epicentar Duha leži negdje u sferama pod Jerusalimom. Nema grada sličnog Davidovom. Grad Duha, kolijevka duhovnika, gubilište pravednika i grobnica proroka. Ali i simbol utjehe, nade i obnove, najavljenih sjajnim lukom duge. Jerusalim je neponovljiv. U svojoj dugoj povijesti, dva puta je potpuno razoren, dvadeset dva puta opsjedan, osvajan i oslobađan četrdeset četiri puta.

Prema predaji, prostor zemlje Kna’an zaposjeli su Izraelci u 13. st.p.n.e., a sam grad Jevus, naseljavali su Jevusi.

Preote silom David kulu Cion od njih, i sagradi Ir David, Grad Davidov, kasnije nazvan Jerusalim. Impozantni su ostaci tog grada. Arheološka iskopavanja se neprekidno obavljaju i osim vidljivih nadzemnih ostataka, zahvataju impresivne podzemne odaje i sistem tunela. Pred čestim napadačima, život se odvijao u podzemlju.

U dolini Siloa, nad izvorom, otkrivena je zadivljujuća zaštitna fortifikacija s kamenim blokovima teškim pet tona. Izvjesno je da su već Jevusi bili odlični graditelji i da su dio njihovih znanja naslijedili Davidovi i kasnije Solomonovi (hebr. Šlomo) graditelji.

 Even jerušalmi (jerusalimski kamen)

O Jerusalimu, svetom za pripadnike tri religije, govori više dokumenata no o bilo kojem drugom gradu. 3000 godina njegovog postojanja ispunjene su sadržajima iz svih domena.

O, JERUŠALAIM!*

Kada bi znao…

Ali ti spavaš i zaboravljaš

sve uzroke nevolje tvoje.

Zašto ime ti je Grad Mira

ako mira nikada bilo nije

pred zidinama od kamena

ogromnog bijelog?

Umjesto mira samo za roblje znaš

i ruševine u tebi i oko tebe.

Zbog tebe, Grade Mira,

nemiri cvjetaju po svijetu

kao makovi opojni.

Šta je to u tebi

o, Jerušalaim,

pod Suncem i kišom

kamenu nedoplakani?

(Marjan Hajnal)

Svojom visinom od 700 m iznad Sredozemnog mora, Jerusalim je rub nagiba prema Mrtvom moru. Ukupna visinska razlika je 1150 m. Svega desetak kilometara zapadno od grada klima je vlažnija, s više kiša zimi, posve druga u odnosu na onu suvu u istočnim dijelovima, okrenutim pustinjskom prelazu prema najdubljoj geografskoj depresiji na Planeti.

Iako na prvi pogled prevladava samo kamen, u pukotinama među stijenama kriju se velike količine sprane zemlje i posađeni borovi i čempresi mogu živjeti svoj samostalni život. Jerusalimski kamen je mit za sebe. Fasade novih zgrada oponašaju one od prije tri milenijuma. Ali ove nove brže propadaju od aerosola i izduvnih gasova. Taj nadaleko poznat kamen koristi se kao vanjski, graditeljski, ali i za dekoraciju enterijera.

Uglačan do savršenstva, roze ili crvenkastosmeđe boje, sa finim bijelim prugama i ponekad zelenim tačkama kao “očima” na krilima leptira, otkriva svu maštovitost prirode. Najzdraviji materijal već tisućama godina koristi se u proizvodnji posuđa. Nezamjenljiv je dizajnerski materijal u kuhinjama, kupatilima, od njega se prave stepenice, ograde, svijećnjaci, stolovi, i, naravno, skulptori ga vole za svoje figure. Nažalost, zbog politike razdvajanja stanovništva pomoću žica i betonskih zidova, sve je teža razmjena kamena i njegovo dostavljanje u druge dijelove grada. To povećava i cijenu kamena koji je upio u sebe svu himeričku moć svemira.

Kotel

Ha’Kotel ma’aravi, Zapadni zid, “Zid plača”, ostatak je Drugog hrama, i relikt jednog vremena. U visini ljudskih glava, preko kamenih blokova prevučena je emulzija dodira. Jevreji stavljaju ruke, nekad i čelo na kamene blokove dok se mole, i vremenom se od tih silnih znojavih ruku i lica stvorila duž zida pruga, promijenjena boja kamena. Na Kotelu se moli danonoćno. Taj golemi prag svog doma Jevreji ne mogu preći. Mole za povratak, maštaju o novom, Trećem hramu, ne uviđajući da su Antipa, Kajafa i Pilat zapečatili vrijeme i da će novo svanuti tek na nebu. U pukotine se ostavljaju ceduljice-molbe upućene Bogu, a one se vremenom toliko nakupe da ugrožavaju izgled zida pa ih povremeno sklanjaju i sahranjuju. Plato pred zidom podijeljen je ogradom na desni ženski i lijevi muški dio.

20170418_083857

20170413_181010.jpg

U lijevom uglu nalaze se arkade nad ulazima u prostorije pretvorenim u sinagoge. Spoljašnji pogled na te ulaze sa skraćenom visinom govori da je nekadašnji plato pred zidom bio čitavih tri do četiri metra niže. Arheolozi su već otkrili nekoliko dubokih slojeva popločanih prostranim kamenim plohama. Sve to svjedoči o neprekidnoj vertikalnoj dogradnji, tačnije, zatrpavanju i kvarenju autentičnog pristupa hramu. S lijeve strane nalazi se i ulaz u podzemni tunel koji vodi do najvećeg Kamena (hebr. even, kamen; Ha’Even, Glavni Kamen, Kamen).

Ukupan očuvani građevinski kompleks, vidljivi i onaj koji se tek naslućuje, fascinira još uvijek i nameće pitanja o odnosu ljudske psihe prema tajnama jednog podneblja.

Grci su imali više naziva za čovjeka, a jedan od njih laoi ima sličan korijen kao i laas – kamen. Nije slučajno Hrist, pozivajući ribara Šimona za sljedbenika, dao mu ime Petros, kamen, očekujući da postane petra, stijena na kojoj će biti podignuta crkva. Izlišno je pitanje da li je Isus znao za Glavni Kamen u podzemnim odajama i tunelima što su ih povezivali.

Poezija kamena odzvanja planinom, ropskim radom presloženom u uglove i lukove podzemnih dijelova grada. Nigdje niko ne napisa koliko je ljudskih života koštala sva ta gradnja.

Značaj kamena

Prisjetimo se da su prve nastambe bile od kamena, prva oruđa, najmonumentalnije građevine gradio je čovjek od kamena. Svoje numeričke, likovne i muzičke refleksije, čak i poeziju, ispisivao je na kamen, prva pisma, reljefe, zakonske uredbe, nekrologe i poruke na bojištima. Kamen je koristio za miljokaze, akvadukte, grobnice, mostove, citadele… Najsavremenija tehnologija okreće se keramici i drugim prirodnim materijalima koji su opet samo prerađeni kamen, odnosno dio planetarnog i opšteg Univerzuma.

Milionima godina kamen je stvarala titanska borba vatre, zemlje i mora, dok nije došao čovjek uništitelj, trijumfalni stradalnik, tvorac civilizacije. Neprolazni simboli ljepote i slobode naselja u prirodnom ambijentu ustupaju mjesto grotesknim formama savremenih gradova. Beton, pratilac čovjekove novije istorije, kao sintetski kamen, vremenom je postao i sinonim izolacije od prirode.

Zašto skulptori najčešće biraju najveći izazov, mermer/mramor?

Život je kultura oplemenjivanja kamena.

Uvijek ista borba da se kamen i prostor prevedu u vrijeme. Uvijek vječita borba mitskog i ontološkog. Kao na samom Početku. I nije slučajno prvi humanofil, Prometej, bio kažnjen okivanjem za kamen, a orao koji svako jutro dolijeće, nije li bio simbol vremena koje neumitno i nemilosrdno podsjeća da su bol i patnja oduvijek bili posrednici između tijela i kamena, između zemlje i svjetlosti uma. Kamen, kosmički beskrajni prostor i smrt, nasuprot dubini muzike koju iz svog genija oslobađaju Sibelijus, Grieg, Bethoven, Malher, Wagner… Nasuprot lažne beskonačnosti, istinska konačnost, i napokon, život kao igra i borba smisla, pokreta, zvukova, riječi, svjetlosti… U takvom procjepu, između prostora oplemenjenog kamenom, i vremena, odrastao je Humanum.

Razlike u stilovima građenja odražavaju razlike u stepenu misaone (a samim tim i tehničke) ovladanosti prostorom. Značenje govora i jezika razotkriva se iz odnosa prema: kamenu kao simbolu vječnosti, vatri kao svjetlosti uma, prostoru kao dimenziji prebivanja bitka, vremenu kao dimenziji događanja estetičko-etičke i herojsko-tragičke borbe za samokostituisanjem u Logosu, umjetnosti kao sferi ukidanja neprijateljstva prema prirodi.

Advertisements

Komentariši

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s